• Datum objave: Subota - 07. 02. 2015 | 19:17
  • Kategorija: Geopolitika
  • Broj čitanja: 2943 puta


Američki „jastreb“ protjeruje Rusiju s Balkana

  • piše: N.Babic
  • american hawk,balkan,rusija,ukrajina



    Nedavno je američki senator Christopher Murphy obišao Balkan i pozvao Washington da se vrati u regiju, te da se Rusija konačno protjera s ovog područja. Uz jednu otvorenost bez presedana, zvijezda američke vanjske politike pruža izravan dokaz da Washington planira s Moskvom izazvati sukob bilo gdje Rusija ima ikakvog utjecaja.



    Demokratski senator iz države Connecticut, Chris Murphy,  govorio je na njemačkoj zakladi „Marshall“ o rezultatima njegovog inspekcijskog obilaska Balkana. Murphy je svojevremeno služio kao zamjenik čelnika Pododbora za Europu senatkog Odbora za vanjske poslove, a bio je odgovoran za formuliranje američke politike u Europi. To, naravno, nije običaj u State Departmentu, ali u praksi, odbor Senata igra vrlo značajnu ulogu u određivanju općeg smjera vanjske politike, i što je najvažnije – odabire metode i sredstva kojim će Washington djelovati. Općenito, aktivnostima ovog odbora i njegovih pojedinih članova, kao što je Murphy, nepravedno se daje malo pozornosti. Murphy je mlad, zgodan i karizmatičan čovjek s izuzetno radikalnim liberalnim pogledima koji se temelje na svetom povjerenju u izbor američkog naroda i njegovu planetarnu misiju.



    Najvjerojatnije je fanatično samopouzdanje bilo uzrok iznenađujuće iskrenosti Murphya. Naravno, među ljudima iz Marshallove zaklade je bio „među svojima“, ali njegov ton općenito u SAD-u nema presedana. 



    U provedbi vanjske politike na Balkanu njegovi su nastupi puni cinične manipulacije, a svrha toga je što on vjeruje da SAD mora „vratiti“ Balkan, budući da Washington od 2001. godine ovdje „nije provodio nikakvu koordiniranu politiku“.



    Po njegovom mišljenju, Sjedinjene Države na Balaknu više nisu imale dostojnog protivnika, ali je sada neprijatelj identificiran u Moskvi. Zbog toga je i bio potreban hitni inspekcijski posjet Chrisa Murphya, koji je ovdje došao postavljati uvjete, a ne pregovarati s „partnerima“. Primjer je Hrvatska, gdje je eksplicitno tražio od vlade da dionice INA-MOL ne završe u rukama ruskog Gazproma.



    Kod kuće se smatra vrlo perspektivnim političarom. Nakon što je već s 25 godina nanizano brojne pobjede, konačno je na izborima u američki Senat 2012. dobio očekivano mjesto.



    Porast njegove političke karijere se poklopio s iznimno neugodnom osobnom epizodom. U 2007. godini Murphy je bio na rubu financijskog kolapsa, nakon što je, kako je rekao, "zaboravio" platiti porez i najam za kuću. Tada je pokrenut stečajni postupak, ali Murphya iznenada spašava banka "Webster" i kupuje njegove dugove po kamatnoj stopi od 4,99% godišnje. Štoviše, "Webster" je nekoliko puta bio pokrovitelj njegovog izbornog programa. Tijekom krize Murphy je radio u Odboru za financije i kroz Predstavnički dom izglasao program oporavka problematičnih uloga, zbog kojihe je "Webster" 2009. godine dugovao 400 milijuna dolara državi. Rekli bi da se „svako dobro se dobrim vraća“, pogotovo kada je riječ o stotinama milijuna dolara.



    Murphy je drugi po važnosti među američkim zastupnicima, odmah nakon Victorie Nuland koja je "dijelila kolačiće" na Maidanu u prosincu 2013. On je također aktivno sudjelovalo u zbivanjima u Kijevu, ali nije zastupao nimalo "liberalne" stavove, nego je tamo bio u društvu „jastreba“ Johna McCaina. Murphy je tada više puta pozvao u Bijelu kuću da Kijevu pošalje stvarno, a ne "ne-ubojito oružje", a iz nekog razloga je o ukrajinskom pitanju imao najekstremnije antiruske stavove. Od tada se njegovo djelovanje proširilo na cijelu Europu i nedavno je obavio inspekciju Balkana s namjerom da ojača američki utjecaj u regiji, te odavde protjera Rusiju.



    Senator je iz Beograda odletio na dan dolaska u Srbiju Vladimira Putina i malo je zabrinula činjenica da se njegov zrakoplov gotovo susreo u nebu s ruskim predsjedničkim zrakoplovom.



    Murphy tvrdi da je on u stanju spriječiti ili sudjelovati u prevenciji jačanja ruskog utjecaja u Srbiji, jer su "Srbija i ostale zemlje u regiji odlučile ostati na sjeverno-atlantskom putu, što su potvrdili kroz svoju predanost u ispunjenju te obveze".



    Borbu protiv korupcije i vladavinu prava Murphy tumači isključivo u interesu američkih kompanija, koje, kako je rekao, "žele ulagati, ali žele da im je novac na sigurnom". U svakom slučaju, s gledišta Murphya, sada poslovna situacija SAD-a nije puno bolja od, primjerice, prije 15 godina.



    Murphy sebe naziva glavnim stručnjakom u Sjedinjenim Američkim Državama za pitanja Balkana:  "Potvrđujem svoju predanost regiji, kao što sam uvijek činio u Kongresu. Ja sam trenutno najveći stručnjak za Balkan u Kongresu. Sada je vrlo malo onih koji to rade. Ne bih rekao da ih nema, ali su se preselili u Afganistan, Irak, Kinu, pa se nadam da ćemo se opet uskoro vratiti u tu regiju."



    Murphy pozdravlja razgovore između Beograda i Prištine, te drži da je uspjeh da su srpske vlasti "spremne" za dijalog s Albancima.



    "Čudesno! Pa, mi nikada ne bi mogli ni zamisliti da će se to dogoditi tako brzo!", rekao je Murphy.



    Za američke predstavnike je posebno važno da "dijalog“ Kosova i Beograda bude u okviru njihovog „opredjeljenje za europske integracije", iako se na taj način Srbija istovremeno odriče i pomoći Rusije i formalnog prava na Kosovo. 



    Murphy je bio izravno uključen u proces formiranja nove vlade na Kosovu i izrazio bojazan da bi taj događaj mogao "kočiti dijalog s Beogradom“. Murphy je bio taj koji je smirivao „ljutitog“ Vučića nakon incidenta s dronom tijekom nogometne utakmice Srbija-Albanija, koja je završila neredima.  



    Murphy nije izrazio nikakvo nezadovoljstvo činjenicom da se EU ne želi dalje širiti i tako unedogled odgađati "europske integracije" Srbije.



    Dalje, on tvrdi da Hrvatska "neće predstavljati prepreku za Srbiju", jer je u Beogradu riječ o stvarnoj želji za "zajedničkom europskom obitelji".



    „Srbi uglavnom nude Hrvatima da se zbog  konačnog europskog izbora zaborave stare razmirice“, tvrdi Chris Murphy.



    Svaka ekonomska pomoć iz SAD-a čvrsto je povezana s političkim reformama, prije svega u domaćem pravnom sustavu.



    Međutim kada je riječ o pomoći, na primjer, odbijanje Crne Gore da gradi rusku pomorsku bazu više se ne doživljava kao svojevrsna pobjeda za SAD, nego samo kao puka činjenica. Svršen čin za kojeg Crnoj Gori nije potrebno pomagati i financijski.



    Kao glavnu prijetnju američkim interesima na Balkanu Murphy je identificirao ruski ideološki utjecaj, koji se proteže kroz "moćni paravojni i propagandni stroj".



    Sjedinjene Države namjeravaju smanjiti sredstva za radio "Sloboda" (Радио Свобода/ propagandna mašinerija CIA-e na ruskom jeziku), ali njihova sredstva nisu usporediva s onima koje izdvaja ruski RT, kojim navodno, Moskva „pojačava propagandu na Balkanu i zemljama poput Gruzije, Moldavije i Ukrajine“. 



    Sa stajališta Murphya, hitno treba spojiti suprotstavljene strane u Kongresu: "Imao sam zanimljiv razgovor o tome s nekim senatorima. Sve što je potrebno je dati točne i jasne informacije, koje će ispraviti krivu sliku ruske informacijske mašinerije. To je sve. To će biti dovoljno."



    Murphy je također rekao: "Ne možemo više živjeti u svijetu u kojem su zemlje prisiljene birati između političke i ekonomske suradnje s Rusijom ili s EU i SAD-om. Rusija nema pravo utjecati na međunarodnu politiku, Sjedinjene Države moraju učiniti sve što je moguće kako bi joj oduzeli takvu mogućnost.“



    Prema Murphyu, Putin je to aktivno spriječio. Naime, u Srbiji je Amerika spremna pokušati stvoriti situaciju u kojoj će Beograd očuvati vanjske prijateljske odnose sa Rusijom, ali će i dalje ići ka EU. Druga stvar je što je to još uvijek daleka perspektiva.



    Strah Bugarske da "SAD gubi u hibridnom ratu protiv Rusije“, on nije ni pokušao rastjerati. Energetski problemi u Bugarskoj, nakon odbijanja projekta "Južni tok", također će biti rješeni uzimajući u obzir američke interese. Konkretno, izgradnju novih nuklearnih elektrana mora provesti američka Westinghouse, a ne ruski Rosatom. 



    U isto vrijeme, Murphy je zapravo priznao da nije mogao utjecati na odluku Turske u odnosu na Rusiju. 



    "Mi smo upozoravali Tursku, ali čini se da je to sve što Washington može učiniti u ovom području“, rekao je Chris Murphy.



    Kao i obično u izgubljenoj situaciji, službeni Washington počinje manipulirati s moralnim i etičkim pojmovovima. U izlaganju Murphya se čula  „američka nevoljkost da koristi ruski model po pitanju plina“.



    „Ali mi nudimo alternativu u cijelom energetskom sektoru. Sjedinjene Države ne samo da mora progovoriti protiv "Južnog toka“, nego će SAD promijeniti zakone za isporuku američke nafte i plina u Europu“, kaže Murphy, iako je općepoznato da govori neistinu, jer je Rusija po pitanju energenata i bliža i jeftinija. 



    Pomorski LNG terminal, koji bi se mogao koristiti u te svrhe, biti će izgrađen u Hrvatskoj, iako je to pitanje još uvijek samo u fazi pregovora.  



    Za Ukrajinu, mogućnost održavanja "dobrih odnosa s Rusijom“  Murphy nije predvidio: "Ova opcija nije dostupna za Ukrajinu. Još uvijek nije, no, mi ćemo i dalje raditi na tome.“



    U tom slučaju, za senatora odnosi balkanskih zemalja s EU ostaju određena stvar prošlosti. Prema njegovim riječima, kada mu se Milo Đukanović požalio da "kako u EU jedno govore Francuzi, drugo Steinmeier, treći treće i tako dalje", Murphy mu je odgovorio: "Europljani moraju odlučiti tko je glavni - Steinmeier i povjerenica za vanjske poslove Mogerini, no, na kraju, State Department i dalje najbolje zna što tamo učiniti!“



    S obzirom na situaciju u Makedoniji, gdje se ubrzo nakon posjete Murphya pokušao provesti državni udar, Sjedinjene Države su izazvale nepovjerenje, pa čak i netrpeljivost, jer pokušavaju na Balkanu igrati svoju igru, te potisnuti EU i Njemačku.



    Aktivnosti USAID-a se u Makedoniji sve vrijeme smanjuju, ali su opet dovoljne da se utječe na vladu i na oporbu. Kao primjer, Murphy je naveo Albaniju, gdje je podučavao članove oporbe: "Ako imamo neslaganje između stranaka u Senatu, mi jednostavno ne idemo van iz parlamenta!"



    Borba protiv terorizma također je povezana s povećanim američkim aktivnostima u regiji, posebice na Kosovu. Za Murphya, kosovske agencije za provedbu zakona koje se bore s radikalizmom nisu dovoljno učinkovite, a potrebno je podići životni standard kosovskih Albanaca kroz američka ulaganja i onda oni neće uzeti oružje.



    Senator je naišao na razumijevanje po ovom pitanju s predsjednicom Kosova Atifete Yahyaga, što u konačnici i nije bio neki problem, obzirom da Kosovo ionako funkcionira kao proširena baza američke vojske.



    Općenito, Murphy je namjeravao nametnuti novu američku politike na Balkanu, što možda pokazuje dugoročne ambicije američkog senatora koji se pokazao prikladan da nastavi karijeru u vanjskoj politici pod pokroviteljstvom svog šefa - Johna McCaina. 



    Balkanska turneja je zapravo najava ofenzive protiv Rusije gotovo svugdje gdje Moskva ima nekakvog interesa ili tradicionalne veze. Pola političkog vrha pojedinih država, pa čak i balkanske „elite“ (prvenstveno Srbije i Crne Gore), daje dobru polaznu točku za "povratak" Washingtona u regiju. Ruski položaj na Balkanu, gdje se teško radilo da bi se obnovile pokidane veze, može biti izgubljen pred navalom tako agresivng i otvorenog napada. Međutim, riječi i djela Murphya su prilično površni, a u nekim slučajevima čak i smiješni.



    „S druge strane, Rusija ima dovoljno resursa da se i dalje bori za Balkan, a ne da pasivno promatra kako mogući budući državni tajnik pred njenim očima gradi karijeru jastreba“, za Pogled piše ruski analitičar Evgeniy Krutikov.



    http://www.vz.ru/politics/2015/2/2/727511.html




    Facebook komentari:



    Komentari:(0)

    Napomena: - komentari čitatelja ne predstavljaju stav uredništva portala www.altermainstreaminfo.com.hr . Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo.


    Idi na vrh straniceBudite prvi koji će postaviti komentar