• Datum objave: Nedelja - 15. 02. 2015 | 12:47
  • Kategorija: Ekonomija
  • Broj čitanja: 2715 puta


Analiza: Štrajk lučkih radnika u SAD-u, nadolazeća kriza i kraj „američkog sna“

  • piše: N.Babic
  • sad



    Nakon velikog štrajka radnika u američkim rafinerijama, kojeg je pokrenuo Ujedinjeni metalurški sindikat Amerike koji zastupa interese radnika u više od 230 američkih rafinerija, naftnih i kemijskih kompanija, Sjedinjene Države potresa novi val radničkog nezadovoljstva. Tisućama radnika rafinerija su se pridružili i lučki radnici koji su praktično blokirali Zapadnu obalu.



    Dužim štrajkom lučkih radnika bi mogao biti blokiran jedan od ključnih američkih opskrbnih pravaca, a stručnjaci vjeruju da, ako u bliskoj budućnosti kompanije koje upravljaju lukama ne sjednu za pregovarački stol s predstavnicima sindikatima, američko gospodarstvo može pretrpjeti znatnu štetu.



    Da je situacija ozbiljna vidjelo se iz jučerašnje odluke američkog predsjednika Baracka Obame, koji je hitno poslao svog tajnika Toma Pereza da riješi „nesuglasice u lukama na Zapadnoj obali“, prenosi The Guardian.



    „Predsjednik Barack Obama je zatražio da Tom Perez otputuje u Kaliforniju kako bi pomogao u pregovorima između lučkih kompanija i sindikata ličkih radnika koji su uzrokovali zatvaranje luka duž američke Zapadne obale. Kontejnerski brodovi se gomilaju, a spor s radnicima se produbljuje“, priopćila je Bijela kuća u subotu.



    "Pregovori o funkcioniranju luka na Zapadnoj obali se vode mjesecima, a vlada poziva stranke da riješe svoje razlike", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Eric Schultz.



    Sindikat koji zastupa 20 000 lučkih radnika u 29 luka i kompanije koje upravljaju lukama su se složili da pregovaraju uz posrednika i to 48 nakon raspada pregovora u četvrtak, kada su se prvi put u gotovo tjedan dana lučki radnici sastali s poslodavcima.



    Štrajk je izazvao zastoj od gotovo 30 velikih teretnih brodova u lukama u Los Angelesu i Long Beachu u Kaliforniji. Nakon štrajka od dva dana, lučki radnici su odradili jednu smjenu u petak, a onda je utovar i istovar kontejnerskih brodova opet prekinut.



    Radnici u lukama su nezadovoljni što je bez oporezivanja njihova plaća iznosila 150 000 dolara godišnje, a s bonusima i prekovremenim radom i do četvrt milijuna, a nedavno  su im poslodavci značajno srezali sve premije. Radnici na terminalima na američkoj Zapadnoj obali su stoga odlučili obustaviti prijem brodova i do sutra žele čuti odgovor kompanija. Iako su nakratko prekinuli štrajk, zbog stalnih prekida veliki teretni brodovi nemaju vremena iskrcati svoj teret u 29 terminala za istovar.



    Samo prošlog petka je u lukama Los Angelesa i Long Beacha došlo 15 trgovačkih brodova, a 20 brodova je čekalo istovar. Ako situacija u narednim danima ne promijeni, Sjedinjene Države bi se mogle suočiti najvećim kolapsom od 2004. godine, kada su lučki radnici sličnim štrajkom blokirali luke na Zapadnoj obali.



    Predstavnici grupe Pacific Maritime Association (PMA) su došli do zaključka „da lučki radnici namjerno odugovlače s procesom istovara brodova, jer tako navodno mogu tražiti prekovremene sate“. Kao rezultat toga, predstavnici PMA su odlučili da se radnicima ukinu naknade za prekovremeni rad, jer će se inače društvo za upravljanje terminalima suočiti s „ozbiljnim financijskim problemima“.



    Američka banka „Merrill Lynch“ (Bank of America Merrill Lynch) tvrdi kako će u slučaju potpune blokade luka u roku od tjedan dana gubitak američkog gospodarstva iznositi 0,8-1,8 milijardi dolara. Tada bi se BDP u prvom kvartalu 2015. godine na godišnjoj razini morao prilagoditi stopi od 0,1-0,2%. 



    "Ukupan promet koji prolazi kroz terminale na Zapadnoj obali, iznosi oko 12% BDP-a. Međutim, roba koja prolazi kroz navedene luke čini samo 3,5% BDP-a, odnosno 600 milijardi dolara na temelju procjene 2014. Godine“, rekao je Ken The Hoaxters, analitičar banke Merrill Lynch. 



    Procjena ekonomskih posljedica obustave rada lučkih terminala je složen proces i uključuje niz pretpostavki. Na primjer, na temelju grube procjene se može zaključiti da jedan dan štrajka lučkih radnika američko gospodarstvo košta 2 milijarde dolara.



    Međutim, Peter Hall sa Sveučilišta Waterloo tvrdi da su takve metode netočne. Prema njegovim izračunima gubitak u 2004., kada su luke Los Angeles i Long Beach bile blokirane tjedan dana, nije prelazio 65 do 150 milijuna dolara po danu. Uzimajući u obzir inflaciju i prilagodbe cijena, dnevne štete uzrokovane štrajkom mogu biti od 150 do 350 milijuna USD. Prema tome, opća procjena štete bi bila 0,8 do 1,8 milijardi USD.



    U tom slučaju, ako se štrajk lučkih radnika produži, točan iznos štete će biti teško izračunati. Postoji još jedan problem zbog kojeg je američki predsjednik Obama hitno poslao svog tajnika kao posrednika u pregovorima sindikata i poslodavaca, a to je činjenica da za visokovrijedne robe u tom obimu Amerika nema  alternativne puteve opskrbe. Stoga ovaj štrajk može izravno utjecati i na velika industrijska poduzeća. Stručnjaci vjeruju da u najcrnjem scenariju štrajk lučkih radnika može biti poguban za američko gospodarstvo, te uzrokovati pad BDP-a od najmanje 3,5% i  gospodarsku krizu većih razmjera.



    I dok se prema statistikama američko gospodarstvo oporavlja, za analitičara Michaela Snydera nema sumnje da su SAD pred  velikom krizom.



    "Ekonomski, ono što mi upravo sada proživljavamo su porođajne muke naredne Velike depresije", kaže američki kolumnist. Prema njegovim riječima, postoji nekoliko znakova upozorenja koji ukazuju na neposrednu i ozbiljnu financijsku krizu u SAD-u sa svjetskom ekonomskom depresijom u pozadini.



    Michael Snyder kao prvo navodi  da je ovaj tjedan „Baltic Dry Index“, koji mjeri troškove prijevoza suhe rasute robe, pao na najnižu razinu u proteklih 29 godina, gore čak nego tijekom financijskog kolapsa 2008.



    Za portal Infowars američki stručnjak podsjeća kako bakar i druge industrijske sirovine i dalje tonu, „što se gotovo uvijek događa prije ulaska u recesiju".



    „Narudžbe za trajne robe na američkom tržištu su također u padu. Sve su to znaci nadolazeće ekonomske krize“, kaže Snyder.



    Kao ostale znakove nadolazeće "Velike depresije" stručnjak navodi visoku volatilnost na tržištima, koja se očituje kroz značajno smanjenje indeksa Dow Jones.



    "Sve se događa točno kako se ponaša tržište neposredno prije kolapsa", objašnjava  Michael Snyder.



    Drugi problem je činjenica da su gotovo sve glavne valuta u svijetu implodirale. Konkretno, Snyder navodi i moguću propasti eura. Gospodarski uvjeti u Europi postaju sve gori, a budućnost same eurozone je neizvjesna. Prema njegovim riječima, "ako eurozona pretrpi udar, europska ekonomska depresija je gotovo gotovo sigurna, barem kratkoročno".



    Isto tako, Snyder podsjeća da je samo jednom u povijesti cijena nafta pala na 60 dolara, a to se dogodilo upravo prije strašne financijske krize 2008. godine i posljednje globalne ekonomske krize. Naftna industrija je veliki izvor za rast zaposlenosti u SAD-u, međutim, sada američke energetske  kompanije i srodne industrije dijele na tisuće otkaza.



    „Po prvi put u 18 godina izvoznici nafte povlače likvidna sredstva s globalnog tržišta, a ne ulažu novac u njega. Svijet se ubrzano približava trenutku u kojem će se mijenjati rezervna valutu. Ako ove cijene nafte budu potrajale 8-12 mjeseci, američka industrija škriljca će propasti, a učinak junk obveznica će kao domino efekt utjecati ostatak tržišta dionica i američko gospodarstvo“, upozorava Snyder.



    Jednako tako napominje da će zamrzavanjem likvidnih sredstava američki krediti biti degradirani, burza će početi propadati, a američki FED će morati intervenirati kako bi se zaustavila hiper-inflacija dolara.



    "Tada će svijet naupustiti svjetsku rezervnu valutu u bilateralnoj trgovini, a to će biti kraj petrodolara“, završava Snyder.



    Amerika se desetljećima smatrala "obećanom zemljom u kojoj svatko može uspjeti, samo ako naporno radi“. Međutim, izgleda da SAD doživljavaju početak kraja svoje velike ekonomije.



    Poznata je činjenica da je tisuće ljudi napustilo svoj dom u potrazi  za "američkim snom". U Sjedinjenim Državama su željeli pronaći pristojan posao, možda pokrenuti vlastiti posao, kupiti kuću, auto, jednom riječju - pripadati slavnoj američkoj srednjoj klasi, koje više nema.



    I ovdje Michael Snyder, kolumnist i autor knjige "Početak kraja", smatra da se zlatno doba američkog gospodarstva približava svom kraju. Kako bi to dokazao, naveo je slijedeće nesporne činjenice:



    1. Obamina administracija nam govori da je 8 690 000 Amerikanaca "službeno nezaposleno, te da se 92,90 milijuna Amerikanaca smatra da "nisu radno sposobni“. To znači da više od 101 milijun odraslih Amerikanaca sada nema posao.



    2. Broj Amerikanaca koji primaju kartice za obroke povećan je tijekom Obamine administracije s 32 na 46 milijuna ljudi.



    3. Dvoje od pet djece dobivaju kartice za obrok.



    4. Više od 52% stanovništva može platiti isključivo stan u kojem živi.



    5. Preko 50% školske djece dolazi iz obitelji s niskim primanjima.



    6. Više od 53% radnika zarađuje manje od 30 000 dolara godišnje.



    7. Više od 62% Amerikanaca živi "od plaće do plaće".



    8. U 2008. godini je 53% Amerikanaca vjerovalo da pripada srednjoj klasi. Danas je ta brojka pala na 44%.



    9. 53% stanovništva danas smatra da je nemoguće ostvariti "američki san".



    10. U zadnjih šest godina broj tvrtki koje su zatvorene nadmašuje one koje su otvorene. To se prvi put dogodilo u povijesti SAD-a



    11. Prema nedavnom izvješću, 43 milijuna Amerikanaca trenutačno duguje novac za pruženu medicinsku skrb.





    SAD i "bumerang efekt" sankcija - Najveći štrajk rafinerija od 1980-e 



    Dockers strike knocked out the US economy?



    Workers strike for new pact at 9 US oil, chemical plants 



    Obama sends labor secretary Perez to solve US west coast ports dispute 



    Birth Pangs Of The Coming Great Depression



    The Death Of The American Dream In 22 Numbers




    Facebook komentari:



    Komentari:(0)

    Napomena: - komentari čitatelja ne predstavljaju stav uredništva portala www.altermainstreaminfo.com.hr . Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo.


    Idi na vrh straniceBudite prvi koji će postaviti komentar