• Datum objave: Petak - 13. 02. 2015 | 11:28
  • Kategorija: Svijet
  • Broj čitanja: 2156 puta


Cijena nafte prešla 60 dolara- WGC: Rusija i zemlje kluba „de-dolarizacije“ i dalje ubrzano kupuju zlato

  • piše: N.Babic
  • ekonomija



    Nakon završenih maratonskih pregovora u Minsku i izjava čelnika Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine svjetska tržišta su reagirala rastom cijena nafte, koja je jutros prvi put od kraja 2014. prešla granicu od 60 dolara za barel, dok se američka WTI nafta na tržištu „New York Mercantile Exchange“ prodavala po cijeni od 51,85 dolara po barelu. Tijekom dana je cijena nafte u SAD-u porasla na čak 52,09 dolara za barel. 



    Osim toga, vijest koja je također utjecala na poskupljenje sirove nafte na svjetskom tržištu je i najava velikih kompanija o smanjenju ulaganja, kao i daljnjem zatvaranju buštotina u Sjedinjenim Američkim Državama.



    Jednako tako je jutros reagirala i moskovska burza MICEX, na kojoj je probijena povijesna granica od 1800 bodovnih poena.



    Jučer je istovremeno objavljeno izvješće o cijenama zlata, koje su u američkim dolarima o odnosu na 2014. ostale nepromijenjene. Stručnjaci koji proučavaju ponudu i potražnju u različitim segmentima tržišta kažu da je posve jasno da neke središnje banke aktivno provode kupovinu zlata.



    Prema najnovijim podacima „Svjetskog vijeća za zlato“ (WGC), tijekom 2014.  su središnje banke aktivno koristile odljev sredstava i kupovale plemenite metale. Središnje banke u svijetu su kupile  na tržištu 477 tona zlata, što je 17% više nego u 2013. godini. Prošla je godina je već otišla u povijest kao godina s najvećom potražnjom za zlatom u proteklih 50 godina. Samo 2012. godina, kada je kupljeno  544 tona, bila je aktivnija od drugih, ali tko je iskoristio niske cijene? Naravno, to je Rusija. 



    WGC ovako opisuje ovaj fenomen: "Rusija je pokazala najveći interes za plemenitim metalima i zemlja je kupila 173 tone (36% od ukupne količine proizvedenih zlatnih rezervi), tu je i Kazahstan s kupljenih 48 tona, Irak (48 ) i Azerbajdžan (10). Riječ je o zemljama koje aktivno smanjuju svoju ovisnost o američkom dolaru. Turska također ubrzano povećava svoje zlatne rezerve i to od 2011. godine.



    No, koja je od središnjih banaka postala najaktivniji prodavatelj? Naravno, to je Ukrajina.Unatoč oštrom porastu potražnje središnjih banaka, jedina zemlja koja je krenula u rasprodaju svojih zlatnih rezervi je Ukrajina. Vlada u Kijevu i Središnja banka Ukrajine su zlatne rezerve zemlje smanjili za 44% i sada imaju jedna 24 tone.



    Naravno, može se reći da je zlato djelomično prebačeno iz Kijeva u Moskvu, ali to nije ništa više od glasina. Na tržištu zlata je i dalje jedna tamna mrlja - Kina. Nitko ne može točno reći koliko zlata je pohranjeno u Kini. Problem je u tome što je u posljednje vrijeme Kina objavila službene podatke o svojim rezervama iz daleke 2009.



    Nagađa se da Peking posjeduje od 3 do 6 tisuća tona, a obzirom na geopolitičke događaje u svijetu, koji se sve brže i brže razvijaju, središnje banke takozvanog "razvijenog svijeta" gotovo svakodnevno gube kontrolu nad situacijom, a Kina će uskoro možda odgovoriti na sva ova pitanja.





    Brent crude prices hold above $60 a barrel in early trade



    Московская Биржа



    http://www.vestifinance.ru/articles/53300




    Facebook komentari:



    Komentari:(0)

    Napomena: - komentari čitatelja ne predstavljaju stav uredništva portala www.altermainstreaminfo.com.hr . Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo.


    Idi na vrh straniceBudite prvi koji će postaviti komentar