• Datum objave: Ponedjeljak - 21. 11. 2016 | 18:40
  • Kategorija: Svijet
  • Broj čitanja: 3436 puta


Plenković u Ukrajini – Susret kojeg, srećom, gotovo nitko nije primijetio

  • piše: N.Babic


  • Kako javljaju hrvatske agencije, hrvatski je premijer u službenoj posjeti Ukrajini, gdje je izjavio kako se Hrvatska zalaže da EU uvede bezvizni režim Ukrajini, iako je prošlog tjedna Europska komisija načelno dala zeleno svjetlo za takvu mjeru, iako bi ona, ako i prođe raspravu u Europskom parlamentu i dobila zeleno svjetlo od svih zemalja članica, ograničila posjete Ukrajincima u EU najduže na 90 dana. Osim toga, uz 144 mjere koje je Ukrajina ispunila, Bruxelles sada uvođenje bezviznog režima ujvetuje provedbom Sporazuma iz Minska, što je izazvalo pravo ogorčenje u Vrhovnoj Radi, da je Oleg Ljaško, čelnik Radikalne stranke, u znak prosvjeda predao svoju diplomatsku putovnicu predsjedniku ukrajinskog parlamenta i tražio da svi učine isto, pa kad je već tako, da i zastupnici kao svi drugi Ukrajini čekaju u redu u stranim veleposlanstvima za dobivanje vize.



    Plenković vjeruje da je moguć obrat, jer bi, po njegovim riječima, ta odluka "pridonijela jačanju gospodarske i turističke suradnje, ukupnih odnosa i to ne samo s Hrvatskom nego i s drugim članicama EU".



    Bruxelles misli drugačije i nije ga briga za obećanja dana Kijevu 2014. godine, jer nakon 1,3 milijuna izbjeglica iz 2015. strahuje da bi zemlja od skoro 50 milijuna stanovnika došlo do dodatnog velikog priljeva ekonomskih izbjeglica.



    "Želim vrlo jasno poručiti da se hrvatska zalaže za ukidanje viznog režima za ukrajinske državljane. Po meni je to odluka koju na razini EU treba donijeti što prije, jer je Ukrajina ispunila sve uvjete koje je Komisija predstavila prije desetak mjeseci", rekao je Plenković u izjavi za novinare nakon sastanka s ukrajinskim premijerom Grojsmanom, lukavo prešutjevši nove mjere koje Bruxelles nameće Kijevu.



    Šamar Porošenku - EU davanje bezviznog režima Ukrajini vezala uz nove zahtjeve



    Hrvatski premijer je kazao "kako je uvjeren da je Ukrajini potreban mirni put reintegracije okupiranih teritorija", čime se možda referirao na "Sporazum iz Minska", jer su u njemu sadržane sve odredbe koja predviđaju takav scenarij. Međutim, režim u Kijevu nije proveo gotovo nijednu od obećanih mjera i kao da želi zacementirati nezavisnost samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike.



    Danas je treća godišnjica pobune koja je kasnije dovela do prevrata u Kijevu, a premijer Plenković je zajedno s Grojsmanom i predsjednikom države Petrom Porošenkom jutros odao počast u ime cijelog hrvatskog izaslanstva žrtvama koje su pale za "europsku slobodu Ukrajine i demokraciju".



    Premijer Andrej Plenković, predsjednik ukrajinske vlade Vladimir Grojsman i predsjednik Ukrajine Petro Porošenko zapalili su svijeće i odali počast žrtvama "Euromaidana" kod spomenika "Nebeska stotina", a Plenković je položio i vijenac na grob Neznanog vojnika i cvijeće na spomenik "Gladomora" u Ukrajini.



    "Ukrajina je Europa", a u svjetlu svakodnevnih prosvjeda u Kijevu i sjenke "Trećeg Maidana", na kojeg otvoreno danima poziva Julija Timošenko, Ukrajinci moraju živjeti na europski način, ali i plaćati "europski". Od dolaska Porošenka na vlast su se plaće Ukrajinaca prepolovile, a komunalne pristojbe su porasle za 5 puta. Dakle, novi "Maidan" i nije tako daleko, pogotovo kada na njega rječito poziva Julia Timošenko.



    Osim nje, radikalne promjene i preuzimanje vlasti traži nova ukrajinska stranka "Nacionalni korpus", koji kao bazu ima vojnu strukturu pukovnije "Azov" Ministarstva unutarnjih poslova, koja se ujedinila civilna mreža, kao što je organizacija "Civilni korpus Azov".



    Posljednji čin ukrajinske drame- Neonacisti nove stranke Nacionalni korpus žele i mogu preuzeti vlast



    Dakle, posjet hrvatske delegacije Kijevu se može opisati kao pun ispraznih diplomatskih fraza, bez ikakvog sadržaja, a upitno je s kojom će se vladom u Kijevu provoditi potpisani sporazumi, budući da vladajući blok u parlamentu jedva da uživa podršku 10% Ukrajinaca. Julija Timošenko ima političku podršku birača, ali je stranka "Nacionalni korpus" ima dobro naoružanu miliciju "Azov", koja bi u slučaju "Trećeg Maidana" lako gurnula u stranu "obične" političke suparnike. Sve u svemu, situacija je kritična, stoga je malo razloga za ovako optimistične izjave premijera Plenkovića.



    Možda je, svjestan opasnosti, današnji dan ukrajinski predsjednik Porošenko odabrao da utemeljitelja "Desnog sektora", Dmitriju Jarošu, koji s Andrejom Bijelickim i "Nacionalnim korpusom" često prijeti vrhu vlasti, odlikuje "za osobnu hrabrost, predanost i profesionalnost prikazanu u očuvanju nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine". Čije ime nosi odlikovanje? Zločinaca Bandere, Šuheviča, Mazepe, Simona Petljure ili hetmana Vigovskog? Ne, osvjedočeni nacionalist ideologijom blizak neonacizmu, Dimtrij Jaroš, dobio je "Orden Bogdana Hmeljnickog", vođe kozaka Zaoprožja, koji je između 1648. i 1657. vodio ustanke protiv poljskih vladara koji su tad vladali Ukrajinom. Poznat je i po sklapanju Perejaslavskog sporazuma, nakon kojeg su svi krajevi istočno od rijeke Dnjepar, potpali pod vlast Ruskog Carstva, a tek pred smrt je, navodno, pokrenuo tajne pregovore sa Švedskom, kako bi se oslobodio ruske dominacije.



    No, to je Ukrajina, kao što je zanimljivo da najveći ukrajinski mediji, kao što su TV112, Kyiv Post ili Unian, tek usput popratili sastanak visokog hrvatskog izaslanstva s ukrajinskim premijerom Grojsmanom i predsjednikom Porošenkom, ali tek usput u "kratkim vijestima". Tolika je valjda i težina vanjske politike nove hrvatske Vlade.



    No, kad smo već u Ukrajini, na treću obljetnicu demokratske i proeuropske revolucije poslušajmo što piše Jean Perier za New Eastern Outlook.



    Nedavno je objavljeno da je Treći Odbor Opće skupštine UN-a odobrio nacrt rezolucije usmjerene protiv veličanja nacizma i rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije. Rezolucija izražava zabrinutost zbog činjenice da se u velikom broju zemalja slave vođe nacističkog pokreta i bivši pripadnici SS-a, kao i što se skrnave i ruše spomenici borcima protiv fašizma. Dokument poziva države da izglasaju zakon o zabrani negiranja zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu.



    Ukupno je 131 zemlja podržala ovaj nacrt rezolucije, dok je 48 država članica UN-a bilo suzdržano. Sjedinjene Države su bile jedna od tri zemlje koje su glasale protiv ove rezolucije UN-a, a druge dvije su Ukrajina i Palau.



    SAD i Ukrajina su u više navrata glasali protiv svih vrsta rezolucija UN-a koje osuđuju veličanje nacizma i koje će štititi spomenike podignute u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv nacizma.



    Iako zemlje članice UN-a pokušavaju poduzeti mjere kako bi se spriječilo poricanje gnusnih ratnih zločina koji su počinjeni za vrijeme Drugog svjetskog rata, svi njihovi pokušaji su pali u vodu.



    Odbijeni su svi nacrti rezolucija koji izražavaju duboku zabrinutost međunarodne zajednice zbog veličanja bilo kojeg oblika fašizma, što je danas posebno naglašeno u nekim baltičkim državama, Ukrajini i nekim europskim zemljama.



    Ukrajina je, nakon što je postala žrtva prozapadnog prevrata, rehabilitirala sve nacističke zločince, a neonacisti su se u zemlju uvukli u sve državne institucije.



    Slave se ukrajinski nacistički kolaboracionisti iz vremena Trećeg Reicha, ulice i trgovi dobivaju njihova imena, a ruše se spomenici antifašističkim borcima Crvene armije. Stoga ne iznenađuje da je takva vlada glasala protiv spomenute rezolucije UN-a.



    Isto vrijedi i za vladajuće elite u SAD-u, koje pod krinkom raznih opravdanja  izravno podržavaju sve vrste fašizma. Ovdje ne govorimo o Ukrajini Danas ili zemljama Baltika, jer je povijest suradnje Washingtona s fašističkim režimima puno duža, a primjer u čileanski diktator Augisto Pinochet, argentinski krvnik Videla i deseci latinoameričkih fašističkih diktatora iz vremena vojnih hunti.



    Međutim, položaj SAD-a su može lako pojasniti, ako se pogleda niz publikacija u raznim međunarodnim medijima.



    2010. je francuski časopis L'Express  objavio izvješće Ureda za specijalne istrage. Prema ovom izvješću, američka vlada je blisko surađivala s ukupno tisuću bivših dužnosnika Trećeg Reicha. Naravno, The New York Times je objavio kratke ulomke ovog 600 stranica dugog izvješća.



    The New York Times ćnavesti kako se u većini dokumenata govori o vezi CIA-e s nacističkim emigranatima, kao i da su J. Edgar Hoover (FBI) i Allen W. Dulles (CIA) čvrsto riješili surađivati s najodvratnijim zločincima u povijesti, samo da stanu na kraj "širenju komunizma u svijetu".



    U intervjuu za Le Figaro profesor Norman Goda sa Sveučilišta u Floridi tvrdi da postoji još mnogo tajnih dokumenata u ovom području, dakle, nikada nećemo saznati pravu istinu o točnom broju bivših fašističkim kolaboracionista i zločinaca koji su radili za CIA-u.



    Drugi svjetski rat je završio je prije sedam desetljeća, a još uvijek se određena količina dokumenata čuva u tajnosti, jer se vjeruje još uvijek mogu sadržavati "osjetljive informacije". 



    Možda zato što Hladni rat nikada nije ni završio, a Washington je i dalje zainteresiran za suradnju sa svim vrstama neonacista. Vjerojatno je to  razlog zašto više voli da ove informacije ostanu tajna. U vremenima kada se neonacisti u Europi mogu koristiti za uplitanje u poslove stranih zemalja i destabilizaciju suverenih vlada, bilo bi vrlo neugodno za Washington da UN usvoji bilo kakvu rezoluciju koja će eksplicitno se osuditi veličanje nacizma, neonaciste i suradnju s njima, a sačuvaj Bože onu o zaštiti spomenika antifašističkim borcima. To bi unijelo pravi kaos i pomutnju u mnogim zemljama koje su se slično kao režim u Kijevu ponašale '90-ih, a možda je to bio dio dogovora u "uzajamnoj suradnji" u međunarodni institucijama između hrvatskog premjera Plenkovića i predstavnika režima u Kijevu, premijera Vladimir Grojsmana i predsjednika Petra Porošenka? Ipak,… nikad se ne zna, posebno s "dosadnim antifašistima" i njihovim "nacrtima rezolucija".





    Poštovani čitatelji, uplatom donacije, makar i simbolične, omogućit ćete da AMSI nastavi s radom!



    Copyright © 2016. www.altermainstreaminfo.com.hr




    Facebook komentari:



    Komentari:(63)

    Napomena: - komentari čitatelja ne predstavljaju stav uredništva portala www.altermainstreaminfo.com.hr . Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo.